Paneli 5. foruma ICT - Društvo

Četiri panela u doba globalnog tehnopolisa

Prvi panel

Tehnologijska dimenzija globalizacije. Kako tehnologije mijenjaju naš svakodnevni život u doba druge modernizacije, transformacije svijeta. Utjecaj na svijet rada i tržišta u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji u 21.stoljeću

Povijest društava zapravo je povijest različitih društvenih oblika posredovanih tehnologijama.

Tehnologije su uvelike utjecale na formu društva, ubrzavanje. Tehnologije su zapravo rezultat modernizacije vođene idejom napretka. One su također dio društva rizika s naslova tehnološkog dualizma.  Tranzicija iz industrijskog u globalno informacijsko društvo ne bi bila moguća bez informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Potonje su nas uvele  u globalno informacijsko i umreženo društvo kao novu formu društva druge moderne, dio kojega je i ovodobna globalizacija. U diskursu o globalizaciji, pitanje je, što je tu  staro, što novo. Neki teoretičari smatraju da je globalizacija  proces star koliko i čovječanstvo povezano različitim tipovima tehnologija.

Drugi pak smatraju da je ovodobna globalizacija rezultat druge modernizacije i velike transformacije svijeta koju je omogućila tehnološka dimenzija globalizacije u odnosu na njezinu višedimenzionalnost. Istini za volju, svijet nikada nije bio povezaniji i globaliziraniji, zahvaljujući upravo tehnološkoj dimenziji globalizacije, uz pomoć informacijsko-komunikacijskih tehnologija i novih društvenih mreža. Te su tehnologije omogućile novo shvaćanje odnosa prostor -vrijeme/time-spaces/. Omogućile su paralelne geografije, fizičku i virtualnu, u kiber prostoru. Bez tehnologijske dimenzije globalizacije svijet na prijelazu u 21. stoljeće ne bi  izgledao kao što izgleda, uključujući sve rizike koje nosi informacijsko-komunikacijska dimenzija globalizacije.

1scaled

Ciljevi panela

  • Zadaća je ovog panela je pokazati kako su tehnologije u povijesti društva utjecale na njihovu transformaciju društava.
  • Kako su informacijsko komunikacijske tehnologije omogućile ovodobnu globalizaciju ?
  • Kako su ove tehnologije utjecale na obrazovanje, svijet/tržište rada dovele do digitalne ekonomije u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji?
  • Ovaj panel treba odgovoriti na pitanje, kako informacijsko-komunikacijske tehnologije mogu biti dio globalnog društva rizika?

Drugi panel

5G mreža i tehnološki napredak Republike Hrvatske i Europske unije

Tehnologija kao primjena znanja na određeno područje ljudskog djelovanja u odnosu na društvo ima svoju evolucijsku i revolucijsku dimenziju.

Evolucijska dimenzija dolazi do izražaja u razvoju nekog tipa tehnologije, dok revolucijska dimenzija dolazi do izražaja u društvenim promjenama u različitim društvenim arenama, kao što su gospodarstvo, kultura, medicina, zabava. Primjer ovih dviju dimenzija tehnologije je 5 G tehnologija, kao peti stupanj razvoja generacije mobilne mreže.

Ova je tehnologija dio nove, treće, prema četvrtoj industrijskoj revoluciji, bit koje je digitalna revolucija. 5G tehnologiju ćemo definirati kao tehnologiju „većih brzina prijenosa podataka“ u odnosu na prethodne evolucijske stupnjeve ove tehnologije, kao „petu generaciju gigabajtne mreže“, kao što navodi jedan izvor.

Njezina pojava sastavnica je povijesti tehnologija koje su kroz vrijeme proizvodile „društvo brzine“ (speed society), izraz je to kojega koristi francuski filozof Paul Virilio. 5G tehnologija predstavlja trenutačni vrhunac „društva brzine“ i ubrzanja u svim sferama ljudskog i društvenog života. No, pitanje je do kojih se sve granica možemo ubrzavati, a da se sve na raspadne? Ova je tehnologija u pohodu na svijet prisutna u 58 zemalja svijeta.

Predviđanja kazuju da će se 2026.ovom tehnologijom služiti 4,74 milijarde ljudi, što znači ubrzavanje života u svim sferama „društva brzine“. Za 5G tehnologiju ističu se dva bitna momenta, velika brzina i malo kašnjenje signala, ili kako se u različitim izvorima kaže, „latencije“.

5G tehnologija trebala bi poslužiti poboljšanju kvalitete života. Na primjeru Hrvatske, diljem  svijeta, ova će tehnologija revolucionirati obrazovanje (e-obrazovanje), kupovinu (e-potrošnja), zdravlje/zdravstvo (e-medicina), zabavu i dokolicu, život u domaćinstvima (pametna domaćinstva) i u gradovima (pametni gradovi). Riječ je o utjecaju tehnologije na društvo.

Tehnologija u kontekstu tehnološkog dualizma ima prednosti i nedostatke. U različitim izvorima spominju se četiri prednosti i četiri nedostatka. Kritičari primjećuju da je najveći nedostatak tarifa/cijena ove tehnologije.

Budući da živimo u globalnom društvu rizika, počesto se u diskursu o 5G mreži govori o kibernetičkim rizicima i kibernetičkoj sigurnosti, proizvodnji lažnih vijesti. Na razini EU/EK u siječnju 2020. objavljena je zbirka alata koji će se upotrebljavati u zašiti od rizika 5G mreže. Svaka nova tehnologija izaziva opoziciju. U slučaju 5G tehnologije akteri su teoretičari urote, koji povezuju 5G tehnologiju s pojavom pandemije Covid-19 i s čipiranjem.

3scale

Ciljevi panela

  • Zadaća ovoga panela je odgovoriti što je zapravo 5G tehnologija? Zašto uopće 5G tehnologija?
  • Koje su razlike u evoluciji mobilne mreže G1,G2,G3,G4.
  • Prednosti i nedostaci 5G tehnologije?
  • Gdje se sve može primijeniti 5G tehnologija i koje su koristi za gospodarstvo i društvo?
  • Koji su rizici koje nosi 5G tehnologije?
  • Koji su zdravstveni rizici?
  • Kako izaći na kraj s kibernetičkim rizicima?
  • Što valja učiniti radi postizanja kibernetičke sigurnosti?
  • Postoji li opasnost od upotrebe 5G tehnologije?
  • Kako se 5G tehnologija našla u raljama teorija urote?
  • Kakvo je mnijenje o 5G tehnologiji u Hrvatskoj, a kakvo u ostatku Europske unije?
  • Koliko je u Hrvatskoj, a koliko u EU razvijana 5G tehnologija?
  • Hoće li nam s ovom tehnologijom život biti bolji i kvalitetniji ?
  • Hoćemo li zbog totalnog ubrzanja „lupiti glavom o zid“?
  • Do kojih se granica možemo ubrzavati živeći u postmodernom „društvu brzine“ (speed society).
4scaled

Ciljevi panela

  • Zadaća je ovoga panela pokazati kako je 3D tehnologija utjecala na transformaciju društvenih arena/područja.?

  • Koje su prednosti, a koji nedostaci 3D tehnologije? Postoje li rizici u slučaju porabe ove tehnologije?

TREĆI panel

3D tehnologija. Budućnost koja je počela u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji

Smatra se da je 3D tehnologija dijete treće industrijske revolucije. Njezini počeci datiraju iz osamdesetih godina 20.stoljeća, ponajprije u Japanu. Prvi komercijalni 3D pisači javili su se 2007.godine.

Bit ove tehnologije je trodimenzionalni ispis na temelju digitalno konstruiranog modela. Riječ je o modeliranju/simulaciji nekog predmeta koji kasnije podliježe postupku printanja.

3D tehnologija sastavnica je digitalnog doba. Potonja revolucionira način proizvodnje života, utječe na transformaciju društvenih arena i svakodnevnog života.

U diskursu o 3D tehnologiji  rabi se pojam “aditivna proizvodnja”. Na jednom mjestu čitamo: ”Osnovni principi tehnologije 3D printanja funkcioniraju na način slaganja slojeva mijenjajući strukturu materijala, tj. pretvarajući materijal iz tekućine, odnosno praška, u čvrsto stanje.”

 

Bit 3D tehnologije je skraćivanje vremena “proizvodnje” predmeta, od ideje do realizacije i daleko niži troškovi u odnosu na klasični način proizvodnje predmeta. Ubrzani rast 3D tehnologije praćen je zavidnim financijskim rezultatima. Očekuje se da će 3D industrija do 2024. dosegnuti vrtoglavih 35 milijardi prihoda. Masovnom upotrebom 3D tehnologije smanjit će se cijena 3D printera. Jednom ćemo doći do prakse u kojoj  će svaki pojedinac koji se danas koristi printerom ,moći „upravljati” 3D pisačem? 

U čemu leži tehnološka revolucionarnost ove tehnologije, njezin utjecaj na društvo? Ponajprije u načinu proizvodnje. Mijenja se način proizvodnje u pravcu digitalizacije. Otvara se mogućnost biranja proizvoda po vlastitoj želji u odnosu na ponuđene, „nametnute” proizvode na tržištu.

3D tehnologija smanjuje količinu „otpada” u procesu proizvodnje. Ima posrednu ekološku dimenziju. Na kraju, 3D tehnologija štedi vrijeme i novac. S 3D tehnologijom susrećemo se u različitim društvenim arenama. Ponajprije u gospodarstvu. medicini, prehrambenoj, tekstilnoj, vojnoj industriji.

U medicini se navodi minimalno šest područja korištenja 3D tehnologije, kao što su printanje ljudske kože, umjetne ušne školjke, organa za testiranje lijekova i vakcina, printanje kostiju, proteza, organa dijelova tijela. Upotreba se spominje i u dentalnoj medicine.

Na polju medicine uspješna upotreba 3D tehnologije pokazala se u kirurgiji. Na jednom mjestu čitamo: „Prije desetak godina Sven Maričić izradio je jedan od prvih medicinskih modela za 3D printanje u kirurgiji u ovom dijelu svijeta. Temeljem njegovog rada nastali su brojni drugi biomedicinski modeli, implantati, rekonstrukcije i vizualizacije.“ Bravo Svene!

Daljnja upotreba 3D tehnologije uočljiva je u području arhitekture i dizajnu. Ova tehnologija ubrzava i pojeftinjuje gradnju kuća u ravnoteži s okolnim svijetom. Njezina upotreba zabilježena je i u proizvodnji bicikla i automobila. Moguće je vidjeti bicikl sastavljen od 3D isprintanih dijelova. 3D tehnologija rabi se u tekstilnoj industriji u kombinaciji s modnim dizajnom, Koristi se i u prehrambenoj industriji, primjerice u kompaniji Podravka. Na kraju, prema različitim izvorima, 3D tehnologija koristi se u vojsci, u vojnoj industriji. Ponajprije u logistici. Na skladištima ne treba više biti velika količina zaliha nekih dijelova. Oni se mogu printati po potrebi. Jedina opasnost je ukoliko se ova tehnologija primjeni u proizvodnji oružja?

5. Forum ICT - Društvo

Budite i Vi dio Foruma,
registrirajte se besplatno!

5. Forum ICT - Društvo

Tehnološke revolucije i transformacija hrvatskog društva u 21.stoljeću.

Zagreb, 21.travnja 2022., Hotel International
U organizaciji Instituta za europske i Mreže Foruma ICT-društvo

Lokacija

Scroll to Top